Vakcinacija i dehelmintizacija su jedine dve stvari u zdravlju psa koje su potpuno u rukama vlasnika i koje se planiraju unapred. Za razliku od naslednih bolesti, ovde nema nasleđa ni sreće, samo rasporeda.
Ovaj tekst daje uobičajen raspored za štene i za odraslog psa, objašnjava od čega se pas štiti i šta se dešava kada se termin propusti.
Zašto raspored uopšte postoji
Štene se rađa sa zaštitom koju dobija iz majčinog mleka u prvim satima života. Ta zaštita slabi tokom prvih meseci i nestaje negde između šeste i šesnaeste nedelje.
Problem je što se ne zna tačan dan kada nestaje, a dok traje, ona istovremeno sprečava vakcinu da deluje. Zato se prve vakcine daju u više doza sa razmakom, da bi se pogodio trenutak kada majčina zaštita više ne smeta a pas je još nezaštićen.
To je i razlog zašto jedna doza nije dovoljna kod šteneta, a jeste kod odraslog psa.
Od čega se pas štiti
Osnovna vakcinacija pokriva bolesti koje su teške i često smrtonosne:
- Štenećak, virusna bolest koja pogađa disajne puteve, creva i nervni sistem
- Parvoviroza, virus creva koji kod štenaca ubija za nekoliko dana
- Zarazni hepatitis, virusno oboljenje jetre
- Parainfluenca, deo kompleksa zaraznog kašlja
- Leptospiroza, bakterijska bolest koja se prenosi preko vode i glodara i prelazi na čoveka
Besnilo je zasebna vakcina i zakonska obaveza. Bez nje pas ne može ni na putovanje ni na izložbu.
Postoje i vakcine koje se daju po potrebi, na primer protiv zaraznog kašlja kod pasa koji često borave u društvu drugih pasa. O tome odlučuje veterinar prema načinu života psa.
Raspored za štene
Uobičajen raspored kod nas izgleda ovako. Tačne termine određuje veterinar prema vakcini koju koristi.
- 6 do 8 nedelja: prva doza osnovne vakcine
- 10 do 12 nedelja: druga doza
- 14 do 16 nedelja: treća doza
- od 12 nedelja naviše: vakcina protiv besnila
- sa 12 meseci: prva revakcinacija
Odgajivač obično daje prvu dozu pre nego što štene ode u novi dom i to upisuje u pasoš. Kada preuzimate štene, tražite pasoš sa upisanim datumom i nalepnicom vakcine.
Štene je potpuno zaštićeno tek nedelju do dve posle poslednje doze. Do tada se izbegavaju parkovi, mesta gde se okupljaju psi i kontakt sa nepoznatim psima. Socijalizacija se u tom periodu radi na bezbedan način, u kontrolisanom društvu vakcinisanih pasa.
Raspored za odraslog psa
Posle prve revakcinacije sa godinu dana, raspored se prorede.
Osnovna vakcina se obnavlja u razmaku koji zavisi od proizvođača i od bolesti, kod nekih komponenti jednom godišnje, kod drugih na dve do tri godine. Leptospiroza je izuzetak i gotovo uvek se daje svake godine, jer zaštita kraće traje.
Besnilo se obnavlja prema zakonskom roku, kod nas jednom godišnje.
Praktično to znači jednu posetu veterinaru godišnje, koja se lako spoji sa opštim pregledom i sa kardiološkom kontrolom.
Dehelmintizacija
Zaštita od unutrašnjih parazita ide po svom rasporedu, odvojeno od vakcinacije.
Kod štenaca se radi često, jer se paraziti prenose i preko majke:
- prvi put oko druge nedelje života, pa na svake dve nedelje do odbijanja
- zatim jednom mesečno do šestog meseca
- uvek nekoliko dana pre svake vakcine
Poslednja stavka je važna i često se preskoči. Pas opterećen parazitima slabije odgovara na vakcinu, pa se dehelmintizacija radi pre nje, a ne posle.
Kod odraslog psa uobičajeno je na tri do četiri meseca, a češće kod pasa koji idu u prirodu, jedu travu ili žive sa malom decom.
Spoljni paraziti
Zaštita od buva i krpelja nije vakcina, ali spada u isti raspored jer se lako zaboravi.
Kod nas se preporučuje tokom cele godine, a ne samo leti, jer krpelji ostaju aktivni i po blagim zimama. Sredstvo i razmak određuje veterinar prema težini psa i načinu života.
Kod Kavalira ovo ima i dodatni značaj: buve su najčešći uzrok češanja, a kod ove rase se uporno češanje po vratu prvo mora isključiti kao parazitsko pre nego što se pomisli na neurološki uzrok.
Šta ako se termin propusti
Zavisi koliko je prošlo i o kojoj se dozi radi.
Kod šteneta, propuštena doza u nizu znači da se niz najčešće nastavlja, ali se puna zaštita pomera. Ako je prošlo mnogo vremena, veterinar može odlučiti da se krene ispočetka.
Kod odraslog psa kratko zakašnjenje od nekoliko nedelja obično nije problem. Duže zakašnjenje može značiti da se umesto jedne doze daju dve sa razmakom.
Kod besnila zakašnjenje ima i pravnu stranu, jer pas sa isteklom vakcinom nije u skladu sa propisima.
Reakcije posle vakcine
Blaga reakcija je uobičajena i prolazi sama. Pas može biti pospan, manje raspoložen za igru i imati osetljivo mesto uboda jedan do dva dana.
Odmah kod veterinara ako se javi:
- oticanje njuške ili očnih kapaka
- povraćanje ili proliv ubrzo posle vakcine
- koprivnjača, dakle otečene tačke po koži
- otežano disanje
- malaksalost koja traje duže od dva dana
Ovakve reakcije su retke, ali se dešavaju u prvim satima, pa je razumno ne planirati put ili napor odmah posle vakcinacije.
Šta tražiti pri preuzimanju šteneta
- pasoš sa upisanim datumom i nalepnicom svake date vakcine
- datum poslednje dehelmintizacije i naziv preparata
- broj čipa upisan u pasoš i usklađen sa papirima
- pečat i potpis veterinara
Ovo je najlakši deo provere odgajivača, jer je sve na jednom mestu i vidi se za minut.
Zaključak
Raspored vakcinacije nije komplikovan: tri doze do četvrtog meseca, revakcinacija sa godinu dana, pa jednom godišnje uz redovan pregled. Dehelmintizacija ide odvojeno i uvek pre vakcine, ne posle. Kod Kavalira zaštita od buva ima i sporednu korist, jer uklanja najčešći bezazlen razlog češanja i time olakšava da se prepozna onaj koji nije bezazlen.
Napomena: ovaj tekst je informativnog karaktera i ne zamenjuje pregled i savet veterinara. Konkretan raspored i izbor vakcina određuje veterinar.
Povezano
- Bolest mitralnog zaliska (MVD) kod Kavalira: stadijumi, znaci i lečenje
- Šum na srcu kod Kavalira: šta znači i kada je razlog za brigu
- Siringomijelija i Kijari malformacija kod Kavalira
- Zašto se Kavalir češe po vratu i ramenu — kada je to znak bolesti
- Koji zdravstveni testovi su obavezni za roditelje legla Kavalira
- Očekivani životni vek Kavalira i šta na njega utiče
- Kalendar veterinarskih pregleda po uzrastu Kavalira
- Problemi sa očima kod Kavalira: šta se javlja i po čemu se prepoznaje
- Patelarna luksacija kod Kavalira: iskakanje kolena kod malih rasa
- Problemi sa ušima kod Kavalira — zašto klempave uši traže više nege
- Kako se čita kardiološki nalaz Kavalira
- MRI pregled na siringomijeliju: kada, kako i šta znači nalaz
- Život sa Kavalirom koji ima dijagnozu MVD
- Zdravlje Kavalijera King Čarls Španijela — pregled svih tema
- Štenci na prodaju iz odgajivačnice sa proverenim roditeljima



